Lipom

Dobroćudni i tumor masnog tkiva koji se obično javlja u potkožnom tkivu vrata, na leđima, ramenima, trbušnom zidu. Malih je dimenzija mada ponekad dostiže džinovske razmere. Lipom je mekan, elastičan čvorić koji nije uvek dobro ograničen od okolnog tkiva, a prekriven je kožom nepromenjenog izgleda. Mora se pažljivo odstraniti u celini, jer eventualni ostaci ovog tumora mogu biti uzrok njegovog ponovnog pojavljivanja.

Keratoza

Promjena kože žuckaste boje različite veličine, lokalizovana obično na otkrivenim delovima tela-lice, vrat, dekolte, ruke, leđa. Ne javlja se na dlanovima i tabanima. Vremenom raste i dobija tamnu, čak i crnu boju. Uklanja se radio talasima.

Dermatofibrom

Kožna promjena koja može biti pojedinčni ili multipni, tvrdi ili bezbolni čvorić. Javlja se kod odraslih, na ekstremitetima, a ponekad i na drugim delovima tela. Crvenkaste je ili žućkasto-smeđe boje, veličine od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara. Odstranjuje se hirurškom ekscizijom.

Aterom

je promena na koži koja predstavlja zapušenu lojnu žlezdu koja je prirasla za kožu. Nastaje na licu, glavi, ušnim školjkama, vratu i leđima. Može se razviti infekcija sa znacima gnojenja. Mora se odstraniti u celini jer u suprotnom može ponovo nastati.

Melanom

je relativno rijedak, ali najagresivniji od svih malignih tumora kože. Kao faktori rizika navode se mladeži, UV zračenje, nasljeđe, hormoni, hemijski faktori. U najvećem broju slučajeva, maligni melanom nastaje na terenu postojećih nevusa, a vrlo rijetko iz nepromjenjene kože. Promijena je suspektna na maligni melanom ako je asimetrična, promjenila boju, nepravilnih ivica, često krvari ili svrbi, i prečnika većeg od 6 mm. Širok rez se primijenjuje u svim slučajevima kako bi se otklonila svaka mogućnost lokalnog recidiva bolesti. U slučaju da se neki od malignih tumora kože nalazi na licu, rekonstrukcija postoperativnog defekta se izvrši pomoću autotransplantata ili lokalnog režnja. Najsigurniji način borbe protiv ovih tumora kože je njihova prevencija – ukoliko se na mladežu primeti bilo kakva promena u rastu, obimu, boji ili nevus krvari, potrebno je isti hirurški odstraniti i histološki verifikovati.

Druge kožne promjene o kojim treba znati

Dva česta tipa kožnih promjena su mladeži (benovi, biljezi) i keratoze, Mladeži su promjene koje se sastoje od nakupina kožnih ćelija koje bogate pigmentom melaninom, u nivou ili iznad nivoa kože. Mnogi mladeži nisu opasni, ali neki veliki od rođenja prisutni ili neki koji sadrže različite boje i slabo definisane granice mogu prerasti u maligni melanom. Mladeži se najćešće odstranjuju iz estetskih razloga ili ako su podložni hroničnoj iritaciji (trljanje odjećom ili nakitom). Ovakve iritacije mogu izazvati prekancerozne promjene. Solarna ili aktinična keratoza je hrapav, crven ili smedj raznolik izrastaj na kozi. Oni se nalaze, najčešće, na mjestima koja su izložena suncu i nekada se mogu razviti u planocelularni karcinom.

Prepoznavanje malignih oboljenja kože

Basocelularni karcinom i planocelularni karcinom mogu znatno varirati u izgledu, tj. postoji mnogo različitih oblika. Karcinom može u početku biti mali bijeli ili ružičasti čvorić ili oteklina, može biti gladak i sjajan, voštan ili imati udubljenje na površini. Može na početku biti kao crvena mrlja a poslije kao red suvih neravnih perli koje se poslije prekrivaju krustom, grupu krusti ili čvorića sa vidljivim kapilarima na površini, kao ulceracija na površini kože koja nikako ne zarasta ili kao bjeličasta zakrpa koja izgleda kao oziljno tkivo. Maligni melanomi obično signaliziraju na sebe promjenom u veličini (najčešće naglim rastom), obliku, boji na postojećem mladežu ili novonastalom iz normalne kože. Pazite na “ABCD“ signale kod pojave melanoma (engl.) Asimmetry-asimetričan rast; Border irregularity-neravne ili oblačaste igranice promjene; Color-promjena boje promjene, smeđa, crna, a ponekad i mješavina bjeličaste, crvene i plave boje; Diameter-rast i veličina veća od 6 mm u promjeru ili bilo kakav neuobičajen i brz rast. Kod svih ovih oblika pojave malignih oboljenja kože, koja su česta na našem podneblju je najvažnije zapamtiti slijedeće: Upoznajte i istražujte svoju kožu od glave do pete (ne zaboravite leđa!). Ako primijetite bilu kakvu neuobičajenu promjenu na bilo kojem dijelu tijela ne ustručavajte se i posjetite svog ljekara da to zajednički provjerite. U našem narodu postoji vjerovanje da takve promjene (zovu ih biljezi), specijalno mladeže ne treba dirati i zbog toga se ljudi cesto javljaju kasno sa uznapredovanim stadijumima ovih bolesti ili nikako, što ima pogubne posljedice na njihovo zdravlje. Ovakve promjene ne treba dirati u smislu iritacije (probadanje užarenim iglama, podvezivanje svilenim koncem ili dlakom ili tretiranje nekim biljnim ekstraktima) jer to može dovesti do pogoršanja, ali bi ih trebalo stručno tretirati i ponekad odstraniti isijecanjem okolne zdrave kože, bez diranja promjene.

Prevencija ponavljanja bolesti

Nakon hirurškog tretmana kožnog karcinoma Vaš doktor će Vam preporučiti redovne kontrole da bi bili sigurni da se karcinom ne ponavlja. Vaš će ljekar nekad moći preduprediti ponavljanje. Da bi reducirali rizik od ponavljanja nekad će biti potrebno promjeniti mjesto boravka. Slijedeće mjere su preporučljive za ljude koji do sada nisu imali maligno oboljenje kože:
1. Izbjegavajte dugotrajno izlaganje suncu, naročito između 10 i 14 h i tokom ljetnjih mjeseci. Zapamtite da ultraviolentne zrake prolaze kroz vodu i odjeću, a reflektuju se od pijeska i snijega.
2. Kada izlazite napolje na duži period zaštitite se odjećom poput šešira ili kape sa širokim obodom ili dugih rukava.
3. Sve izložene dijelove tijela namažite sa kremom za sunce koja ima SPF (sun protection factor) najmanje 15. Namažite se obilno sat prije nego izadjete pod sunce i ponovite to nekoliko puta, naročito ako se kupate ili plivate.
4. Konačno, pregledajte sami svoju kožu. Ako nadjete bilo sta sumnjivo, konsultujte svih hirurga plastičara ili dermatologa sto prije.

Tipovi kožnih malignih oboljenja

Najčešci tip kožnih malignih oboljenja je basocelularni karcinom (basal cell carcinoma). Takođe, ovaj tip je najmanje opasna solucija, raste sporo i izuzetno rijetko se širi na udaljena mjesta (metastazira). Izuzetno rijetko je prijetnja po život, a ako ga ne liječimo može se proširiti na dublje strukture (potkožno tkivo, mišiće i kosti) uzrokujući ozbiljna oštećenja, naročito ako je lociran u blizini oka. Planocelularni karcinom (squamous cell carcinoma) je slijedeći po učestalosti malignih oboljenja kože, najčešće se sreće na usnama, licu ili uškama. Širi se (metastazira) na udaljena mjesta, regionalne limfne ćvorovi unutrašnje organe. Može biti opasan po život, ako se ne liječi! Treći oblik malignih oboljenja kože je melanom (melanoma), koji je najrijeđi, mada mu incidenca u poslijednje vrijeme rapidno raste i to specijalno u sunčanim dijelovima planete. Maligni melanom je najopasniji tip malignih oboljenja kože. AKO SE DOVOLJNO RANO OTKRIJE, MOŽE DOĆI DO IZLJEČENJA. Ako se ne otkrije brzo i ne liječi na vrijeme širi se vrlo brzo po tijelu i najčesce je smrtonosan.

Kako izabrati doktora

Ako sumnjate na maligno oboljenje kože obraćanje porodičnom ljekaru (ili ljekaru opšte prakse) je dobar početak. Oni ce pregledati Vašu kožu i odlučiti da li je potreban pregled specijaliste. Ako Vi primijetite neki neuobičajan rast javite se specijalisti dermatologu ili specijalisti plastične irekonstruktivne hirurgije. Oba specijalista moraju biti dovoljno iskusni za prepoznavanje i tretman malignih oboljenja kože i drugih kožnih izraslina. Specijalisti za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju su dobar izbor ukoliko promjenu treba hirurški odstraniti, jer ostavljaju bolje estetske rezultate nakon takvog zahvata sto je izuzetno važno ako se promjene nalaze na vidljivim mjestima. Ako je potrebno dodatno liječenje osim hirurškog odstranjenja hirurg plastičar će Vas uputiti na odgovarajućem specijalisti.

Dijagnoza i tretman

Dijagnoza malignih oboljenja kože se postavlja tako što se odstrani cijela promjena ili dio promjene i pošalje na patohistološku analizu (pregled promjene pod optičim povećanjem-mikroskopom, nakon posebne pripreme). Nakon toga promjena može biti tretirana brojnim metodama, zavisno od tipa karcinoma, stadijuma u kojem se nalazi i lokalizacije na tijelu. Većina promjena biva odstranjena hirurški kod hirurga plastičara. Ako je promjena mala operacija može biti jednostavna i brza u ambulantnim uslovima uz upotrebu lokalne anestezije (par uboda iglom u okolinu promjene sa ubrizgavanjem lokalnog anestetika). Operacija je najčešće elipsoidno isjecanje promjene koja za sobom ostavlja tanak slabo vidljiv ožiljak. Može biti učinjeno ižljuštavanje promjene specijalnim instrumentom (jedna vrsta oštre kasike) te nakon toga tretiranje regije električnom strujom u svrhu zaustavljanja krvarenja ili uništavanja preostalih malignih ćelija. Ova procedura ostavlja ovalan bjeličast ožiljak. U normalnim okolnostima rizik ovakve hirurgije je vrlo mali. Ako je promjena veća ili se proširila u regionalne limfne čvorove ili na druga mjesta u organizmu, radikalna hirurgija je neophodna, najčešće u opštoj anesteziji uz boravak u bolnici. Drugi mogući metodi tretmana su krioterapija (zamrzavanje malignih ćelija), radiaciona terapija (tretiranje promjena zračenjem x-zracima), lokalna hemoterapija (tretiranje mastima koje imaju sadržan hemoterapeutik), Mohsovom hirurškom metodom (specijalna hirurška metoda u kojoj je karcinom obrijan u jednom sloju u jednom navratu - zahtijeva posebno obucenekadrove.) Treba prodiskutovati sa Vašim doktorom sve mogućnosti prije tretmana. Pronaći koja je od opcija najbolja za Vas, koliko će biti efektivna za Vašu vrstu oboljenja, mogući i rizici sporedni efekti, ko najbolje izvodi tu proceduru, kakve estetske i funkcionalne rezultate mozete očekivati? Ako imate bilo kakvo dvoumljenje potražite drugo mišljenje tj. mišljenje drugog plastičara prije nego se odlučite na tretman. Različite tehnike korištene u tretiranju ovakvih promjena mogu biti spasonosne po život, ali ponekad mogu ostaviti manje dobar estetski izgled ili funkcionalni rezultat. Zavisno od lokalizacije i veličine promjene može ostaviti mali ali vidljiv ožiljak na Vašoj koži, ali i trajne promjene koje utiču na Vašu strukturu lica esteski izgled, kao što su nos, uške ili usne. U takvim slučajevima, bez obzira ko izvodi primarnu operaciju, hirurg plastičar mora biti dio tima. Rekonstruktivne tehnike od jednostavnih revizija ožiljaka do komplikovanih procedura premještanja tkiva sa susjednih ili udaljenih dijelova na tijelu (hirurgija režnjeva) može često popraviti razorena tkiva, reoblikovati vaše tijelo i restorirati izgled i funkciju tog dijela.